Umjesto predgovora
Organizatore izložbe likovnih uradaka učenika osnovnih škola što se pod geslom "Tradicija i
suvremenost" te pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i športa upravo održava u Muzeju Mimara
u Zagrebu, vodila su u raspisivanju natječaja izložbe dva principa: prvi - izraziti jedinstvenu
perspektivu likovne kulture u nacionalnom kulturnom kontekstu i drugi - naglasiti ulogu matrica
i križanja. To znači kako su regionalni zanati tradicijske narodne umjetnosti - gradnje, veza,
tkanja, kao i pogledi na svijet koje oni predstavljaju manjinama - postali narodna tradicija
cijele Hrvatske, a kao dio nastavnog programa nova matrica likovnog odgoja i obrazovanja
likovne kulture u Hrvatskoj.
Izložba odražava odgovornost podučavanja likovne kulture u očuvanju tradicijske narodne
umjetnosti i kulturnog naslijeđa i načine na koje se suvremeno podučavanje ostvaruje. Cilj nam
je da sljedećom izložbom uključimo nove neasimilirane likovne tradicije nacionalnih manjina u
Hrvatskoj i predstavimo likovno stvaralaštvo djece manjinskih škola.
Izlošci ukazuju na različite pristupe predstavljanja tradicijskih vještina i zanata putem
stvaralačke redefinicije vizualnih elemenata na razini kontrasta likova, crta, površina, boja
i tekstura. Crteži i slike izražavaju psihičko-energetski naboj što se strukturirao između
pojedinca, predočenog djela narodne umjetnosti i okoline na dvije razine: na razini vizualnih
i oblikovnih podataka reproducirane građevine, tkanja, čipke i odjeće te na razini situacije
koju učenik želi promijeniti.
Tradicijska kultura ambijenta u likovnom uratku učenika u prvoj je situaciji opažajno
istražena, topografski i tradicijski zadana, dok se u drugoj, u radu učenika ponovno stvara
prožimanjem s psihom pojednica koji stvaralački reagira, slobodno crta i slika, dakle
reinterpretira, izražava i vrednuje. Najbolji radovi prikazuju načine na koje učenici uzimaju
dio tradicijske kulture svoje sredine i istovremeno joj suprotstavljaju suvremene sadržaje
osobnih vizualno oblikovnih spoznaja. U cjelini, na izložbi je prisutna dobra likovna praksa
u metodama podučavanja i razumijevanja sadržaja narodne umjetnosti s očitim naglaskom na
realizmu i eksperimentu.
Natječaju se odazvalo 307 osnovnih škola s 5147 radova od kojih je povjerenstvo nagradilo 20
učenika te pohvalilo 10 učenika i likovnih pedagoga.
Učitelji likovne kulture istražili su prethodno neiskorištene mogućnosti učenika od IV do VIII
razreda i tijekom rada na projektu poticali pozitivne strane njihovih individualnih razlika.
Nagrađeni radovi odražavaju ulogu tradicijskih umjetnosti u mišljenju pojedinca, kao i
prožimanja inovativnog mišljenja i stečenog znanja te govore o tome kako se podražavalo i
nagrađivalo neobične ideje i odgovore te poticalo učenike na divergentne aktivnosti i odluke
u pristupu likovnom problemu.
Rezultat pokazuje da je opravdano spomenuti razloge nastajanja radova za ovu pedagošku izložbu,
a to su: drugačija organizacija aktivnosti i iskustva učenika koja ima u vidu određeni broj
nastavnih jedinica što ih učitelji dovode u vezu s tradicijskom umjetnošću i fazama
stvaralačkog procesa u crtanju i slikanju. Premda izložba problematizira redefiniciju kao
metodu iščitavanja vizualnih tekstova tradicijske kulture, u ovom slučaju, redefiniranje nije
tek sredstvo učenikove imaginacije već omogućuje njezin rast i razvoj u razmjeni ideja i
vizualnih metafora te novih i različitih odnosa prema tradiciji, vremenu i društvu.
